Amenofis IV. bio je faraon iz čuvene 18. egipatske dinastije. Tijekom svoje vladavine izvršio je vjersku reformu kojom je uveden kult boga Atona.
Oko razdoblja vladavine Amenofisa IV., zbog nejasnoće koja je posljedica nedostatka podataka, nastala su mnoga maštovita tumačenja i naklapanja. Pretpostavke idu od mogućnosti da je Ehnaton bio neshvaćeni genij svog doba koji je izazvao sukob s Amonovim klerom pokušavši uvesti monoteizam pa sve do toga da je bio homoseksualac i degenerik pomućena uma.
Imena kraljeva koja navodi Maneton za ovo razdoblje krajnje su nejasna i zagonetna. Čak se ni u vremenski period ne može pouzdano smjestiti vladavina Amenofisa IV. Sve je to izravna posljedica masovnog uništavanja spomenika i izvora od strane političkih protivnika faraona, nakon njegove smrti koji su nastojali izbristati ovaj dio egipatske povijesti, smatrajući ga sramotnim.
Grafički prikaz Amarne, prijestolnice Amenofisa IV.
Grob T 55 koji je možda pripadao Ehnatonu i u kojem je pronađena mumija nekoga tko je, čini se, bio u bliskom krvnom srodstvu s Tutankamonom, još je jedna zagonetka. Oko ovog postoji mnogo različitih teorija. Grob je otkrio Theodor Davis isprva misleći da je riječ o kraljici Teji, Ehnantonovoj majci, jer su kanope nosile njezino ime. Grob je bio uništen, a mnogi predmeti u njemu razbijeni. Unatoč tomu na vratima je bio pečat čuvara nekropole, a u sarkofagu mumija. No stručnjaci se nisu mogli složiti je li riječ o mumiji muškraca ili žene. Nakon prijenosa mumije u Kairo zaključili su da bi to ipak trebao biti muškarac, i to u dobi između 20 i 30 godina, visine 1,52 m i krvne grupe iste kao i Tutankamon. Nakon svega toga, tajna grobnice T 55 ostala je neriješena.
Reljef s prikazom Amenofisa IV., njegove žene
Nefertiti i njihove djece
Danas, određeni povjesničari Amenofisa IV. smatraju ''prvim individualcem u povijesti'' koji je nastojao promijeniti stoljetno dogmatsko shvaćanje Amonova kulta. Neki ga čak navode i kao ''prvi znanstveni um''.
Sigmund Freud, otac psihoanalize, tvrdio je kako je Ehnatonovo djelo utjecalo na Mojsija i stvaranje Judaizma, dok ga drugi čak, poput Ahemed Osmana, poistovjećuju sa samim Mojsijem! Ipak brojni egiptolozi i intelektualci odbacuju takve teorije kao neosnovane. Immanuel Velikovsky pak u svom djelu, ‘’Edip i Ehnaton – mit i povijest’’, poistovjećuje Amenofisa IV. sa Edipom i tvrdi kako je ovaj imao incestuoznu vezu sa svojom majkom Tejom. Velikovsky također tvrdi kako je faraon poput legendarnog Edipa bolova od rijetke bolesti, velikih udova, u ovom slučaju – nogu. Kao još jedan dokaz svojoj teoriji, Velikovsky navodi da je poput Edipa iz priče, Amenofis IV. ubio vlastitog oca. Upravo je mističnost dotičnog faraona postala motiv brojnim umjetnicima kroz povijest, diljem svijeta.
LITERATURA:
Igor Uranić, ''Stari Egipat – povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana'',
izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2002
Nema komentara:
Objavi komentar