Essehist #3 (PDF) - download

Ovdje možete preuzeti posljednji broj Essehista u PDF-u.

POVEZNICA ZA PREUZIMANJE ČASOPISA U PDF-U.

 Članak o Američkom građanskom ratu,

objavljen u ovom broju

Tekst o Meksičkoj revoluciji.

Članak u Glasu Slavonije (19. 4. 2012.)

ESSEHIST ČASOPIS STUDENATA POVIJESTI I DRUGIH DRUŠTVENO-HUMANISTIČKIH ZNANOSTI

O revoluciji piše više od 40 studenata i suradnika

Najzaslužniji za izlaženje časopisa su studenti, članovi studentske udruge ISHA

Nakon brojnih “porođajnih” muka, uključujući i organizaciju koncerta od kojega je sav prihod iskorišten za tiskanje, svjetlo dana ugledao je treći broj Essehista, časopisa studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti.

Kao i prethodna dva broja i ovaj je tematski određen. Nakon tekstova o diktatorima, totalitarnim režimima, Osijeku i njegovoj bogatoj prošlosti, tema ovog broja su revolucionarna zbivanja u povijesti, odnosno revolucije, povijesne prekretnice u svojim različitim zbivanjima i prostorno-vremenskog određenosti.

- Časopis je po opsegu opširniji od prethodna dva broja, i to za 40 stranica, tako da ukupno ima 138 stranica. U izradi Essehista sudjelovalo je 29 autora, koji su napisali oko 40 tekstova. To su uglavnom studenti povijesti, ali i engleskog jezika, filozofije, kao i gosti - sveučilišni profesori iz Graza, Pečuha, Pule. Svi oni dali su notu interdisciplinarnosti ovom časopisu - kaže Luka Pejić, glavni urednik časopisa Essehist i dodaje da, iako je tema Revolucija, časopis ne predstavlja sintezu najvažnijih svjetskih revolucija, već je relevantan zbir članaka o važnim povijesnim zbivanjima.

Članke karakterizira različit pristup i stilovi pisanja, kao i raznolikost tema. Essehist otvara tema o neolitskoj revoluciji, slijedi priča o ratu Dviju ruža, a tu su i članci o američkoj, meksičkoj, francuskoj, kubanskoj revoluciji, ali i američkom građanskom ratu te anglo-irskom ratu. Tu su još analize povijesne uloge Martina Luthera Kinga, Ghandija, ali i zaboravljenog povjesničara Josipa Bösendorfera te mnoge druge.

Glavni urednik Luka Pejić još ističe da, iako se većina tekstova odnosi na političke revolucije, pojedini radovi dotiču se i drugih kulturoloških aspekata, bilo da je riječ o filozofskim promišljanjima, lingvistici, medicini, konzumerizmu ili novim pristupima historiografiji. Zanimljivo je da redakturu, lekturu, grafički dizajn, sažetke i prijevode na engleskom potpisuju studenti. Nakladnik je časopisa Filozofski fakultet, a najzaslužniji za njegovo izlaženje su studenti, članovi studentske udruge ISHA. U pripremi je već i četvrti broj Essehista. Bavit će se kolonizacijom kroz povijest.

Što je ISHA?

Udruga studenata povijesti osječkog Filozofskog fakulteta ili ISHA Osijek (Međunarodna organizacija studenata povijesti) jedna je od najaktivnijih studentskih udruga na Sveučilištu J. J. Strossmayera. Uz brojne aktivnosti izdaju stručni časopis Essehist. Tiskaju ga u 150 primjeraka, a uz lijep i atraktivan izgled i dizajn, jedinstven je po temama i njihovoj obradi u odnosu na slična izdanja. ISHA djeluje na Filozofskom fakultetu, ima 35 članova, a bogato ilustrirani i tematski zanimljiv časopis Essehist izdaju jedanput godišnje.

Guerrillero Heroico

Essehist zatvara zanimljiv tekst pod nazivom Povijesna fotografija: Guerrillero Heroico, autorice Ivane Vučemilović-Grgić. Riječ je o kultnoj fotografiji, koja prikazuje marksističkog revolucionara Ernesta Guevaru, poznatijeg kao Che Guevara. Iz teksta možemo saznati da je autor fotografije kubanski fotograf Alberto Diaz Korda, a snimljena je 1960. u Havani, kada je Che imao 31 godinu. Fotografija je postala simbol buntovništva i idealizma mladih širom svijeta, a poznata je postala tek nakon Cheove smrti, 1967. godine. Korda je fotografiju poklonio talijanskom novinaru Gianfrancu Fertinelliju, koji ju je preslikao na poster, napravio tisuće postera i ubrzo se obogatio, dok Korda nikad nije primio novac za tu fotogafiju. Ova fotografija reproducirana je više od bilo koje druge u povijesti fotografije, a Sveučilište u Marylandu proglasio ju je najpoznatijom fotografijom i simbolom 20. stoljeća.

Vesna LATINOVIĆ

Izvor

Promocija časopisa - fotografije

Luka Pejić, Jasna Šimić, Marko Bagić, Sanja Banjeglav

Predstavljanje časopisa...

 Posjetitelji promocije, svečana dvorana FFOS-a

 Luka Pejić

Sanja Banjeglav

Marko Bagić

 ISHA-Osijek

Promocija trećeg broja Essehista

U utorak, 20. ožujka 2012., s početkom u 18 sati, u svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku, održat će se promocija trećeg broja časopisa studenata povijesti i drugih društvenih i humanističkih znanosti, Essehista.

Promociju će voditi Sanja Banjeglav, članica ISHA-e Osijek, a uz nju će govoriti doc. dr. sc. Jasna Šimić, profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, Luka Pejić, glavni urednik časopisa Essehist, te Marko Bagić, donedavni predsjednik Udruge studenata povijesti ISHA-Osijek. 

Naslovnica trećeg broja Essehista

Crtice iz povijesti: Međunarodni dan žena

Ideja za potrebom obilježavanja ženske borbe za jednakost seže u turbulentno razdoblje početka 20. st. Žene su tijekom prethodnog razdoblja ekonomski i politički bile podređene muškim interesima, no u radničkoj klasi gdje je ionako prevladavao najniži životni standard žene su i dalje imale niže nadnice te znatno lošije radne uvjete od svojih muških kolega. Stoga ni ne čudi da je pokret za prava žena usko vezan uz socijalističke pokrete te su prve iskre buknule upravo iz ženskih tvornica. Tako su 8. ožujka 1857. godine radnice u tekstilnoj industriji grada New Yorka su kroz povorku prosvjedovale tražeći poboljšanje radnih uvjeta, bolje nadnice te jednaka prava radnika i radnica. Marš je zaustavila policija i mnoge su žene prilikom uhićivanja stradale. Zbog sličnih razloga, istog datuma 1908. godine socijalistice Sjedinjenih Američkih država organizirale su povorke tisuća žena i na taj način obilježile prvi dan žena. Ovaj događaj biti će inspiracija za uvođenje i obilježavanje međunarodnog dana žena nedugo potom.

 Demonstracije 1912. godine

Tijekom konferencije Druge Internacionale 1910. u Kopenhagenu Clara Zetkin, njemačka aktivistica, bila je jedna od glavnih inicijatora za uvođenje međunarodnog dana žena u čast pokreta za prava žena i borbe za pravo glasa. Već je sljedeće godine u ožujka više od milijun žena i muškaraca u Njemačkoj, Austriji i Danskoj obilježilo međunarodni dan žena u masovnim povorkama.

 Plakat za Dan žena 1914.

U narednom razdoblju položaj žena, a posebice onih radničke klase nije ukazivao na poboljšanje. Neprihvatljiviji radni uvjeti doveli su do požara u tekstilnoj tvornici u New Yorku također u ožujku 1911. Požar je odnio živote više od 140 radnica, vrlo mladih djevojaka imigrantskog porijekla. Uoči i za vrijeme Prvog svjetskog rata žene diljem Europe već tradicionalno u ožujku prosvjeduju zbog nesnošljivih uvjeta života kojima su bile izložene. Upravo su peterburške radnice svojim štrajkom obilježile početak velikih prevrata u Rusiji 1917. godine. Štrajk koji je započeo 23. veljače po Julijanskom kalendaru (8.ožujka po Gregorijanskom kalendaru) kulminirat će boljševičkim preuzimanjem vlasti koja će potom taj datum proglasiti Danom žena. Ovaj običaj kasnije preuzimaju ostale, posebice socijalističke, zemlje. 8. ožujak kao Međunarodni dan žena 1975. godine potvrđuje i organizacija Ujedinjenih naroda 1975.

 Povorka za Dan žena 1975. godine u Sydneyju

Međunarodni dan žena se danas obilježava kao nastavak borbe za jednakost žena i muškaraca, osvrt na napredak koji je učinjen u toj borbi ili jednostavno slavlje žena i svega onoga što one jesu.

Cheris Kramarae, Dale Spender, (2000), Routledge International Encyclopedia of Women Global Women's Issues and Knowledge,  Routledge

Stevens Joyce, (1985), A History of International Women's Day in words and images, IWD Press

Članak u Glasu Slavonije

ISHA Osijek party - 1. ožujka, Medium

Klik za povećanje slike